07.02.2008
Realizacija mjera Europske komisije koje se odnose na reformu pravosuđa neće riješiti krizu hrvatskog pravosuđa.
„Jutarnji list" navodi slijedeće mjere koje se direktno odnose na pravosudnu organizaciju :
Ako gore navedene mjere stavimo u odnos sa sadržajem hrvatske pravosudne krize koju prvenstveno određujemo kao sporo i nekvalitetno suđenje, onda nije teško zaključiti o njihovoj nemoći da riješe krizu.
Zašto?
Ukidanjem sudova, ne nestaju predmeti koje treba riješiti.
Ako će suci birati predsjednike sudova, to nije nikakva garancija da će bit izabrani ljudi koji će promijeniti organizaciju rada, inzistirati na kvalitetnom i ažurnom radu i ukloniti nesposobne osobe iz sudačke organizacije.
Besplatna pravna pomoć neće utjecati da se procesi brze i kvalitetnije rješavaju.
Korupcija u pravosuđu (tu se vjerojatno misli na više sfere od gruntovnica), ako postoji, bit će vrlo teško dohvatljiva, pogotovo na višim žalbenim sudovima koji donose konačne odluke.
Vlada RH što se tiče samog pravosuđa nema težak zadatak.
Nije teško ukinuti male sudove, odrediti da suci (ili netko drugi među sucima) biraju predsjednike sudova i donijeti zakon o besplatnoj pravnoj pomoći. To se sve može sprovesti u kratkom roku.
Međutim, ako se ostane samo na tim mjerama, Hrvatska će u EU ući sa sporim i nekvalitetnim pravosuđem zbog kojeg će trpiti velika većina onih koji traže ostvarenje svojih prava.
Hrvatska elita ne trpi zbog sporog pravosuđa.
Ona ima veze koje otvaraju puteve do brze i za nju kvalitetne pravde.
Za pravu reformu potrebne su drugačije mjere i mnogo više vremena.
| |
|