Pravni praktikum

SOKRAT I LENNY BRUCE

08.03.2008

 

Sokrat (469 -399) je bio grčki filozof, a Lenny Bruce (1925 -1966) američki satiričar i zabavljač. Oba dva su bili žrtve pravosudnih sistema zbog činjenice da su se suprotstavili tadašnjim vladajućim običajnim i  moralnim normama svojeg vremena. Sokrat je živio u vrijeme „ vladavine zakona", a Lenny u doba „vladavine prava."

SLUČAJ SOKRAT

Njegovi progonitelji su bili ugledni atenski građani : Anit, Melet i Likon.

Bio optužen da svojim djelovanjem kvari omladinu i da ne vjeruje u državne bogove. Tako se njegova krivnja sastojala u povredu tuđih religijskih osjećaja i moralnih prosudbi što je dobro, a što loše za mladost Atene. Na suđenju nije uspio uvjeriti svoje sugrađane da je nevin pa je osuđen na smrt.

Do sada su ispisane mnogobrojne stranice u cilju objašnjenja  filozofe zle sudbine. Njegovi suvremenici nisu shvatili povijesnu dimenziju ove tragedije. To se odnosi i na Platona  - njegovog  učenika i pisca „Obrane Sokratove". Njegovi kasniji politički utopijski  projekti  bili su u suštini totalitarizacije određenih moralnih pravila koji negiraju pravo individuuma da slobodno misli i vrijednosno određuje i koji bi, da su se u stvarnosti realizirali, uvjetovali pojavu heretika koji bi taj vladajući moralni ustroj doveo u pitanje, te zato vjerojatno i  završio kao Sokrat.

Upečatljivo tumačenje sukoba između Sokrata i običajnog poretka Atene dao je Hegel u svojoj "Historiji filozofije". Njemu je ovaj slučaj poslužio za dokazivanje tumačenja povijesti kao  razvoja  svjetskog duha koji je kroz  lik Sokrata na svjetsku pozornicu  doveo novi duhovni  princip koji je bio suprotan dotadašnjem vladajućem  duhu i običajima Atene.

To je princip samostalnog subjektivnog odlučivanja koji utemeljuje  pravo subjekta da, kada odlučuje o tome što treba da radi, što je dobro i korisno, ne ovisi o običajima, nego od "subjektovog unutrašnjeg rješenja, od njegovog slobodnog izbora". Hegel smatra da se Sokrat „ogriješio o duh svog naroda, on je povrijedio njegov moralni život, i ta je povreda kažnjena". On je "nepravilna forma individualnosti" koja je iskočila iz prosječnosti svakodnevnog običajnog života, pa je stoga silom otklonjena iz društvenog života Atene. U sukobu između Sokrata i atenskog morala, Hegel vidi sukob dva opravdana prava, koje " stojeći u suprotnosti jedno prema drugome jedno se razbija o drugo, oba propadaju i na taj način su oba i pored svoje suprotnosti opravdana." 

Sokratova filozofija je važna i za razvoj prava. On je utemeljitelj zahtjeva za pojmovnu određenost i preciznost u komunikativnim iskazima. Zbog toga ga možemo smatrati pretečom pravnog diskursa kojeg su kasnije razvili rimski pravnici, a čija je glavna karakteristika promišljanje kako što određenije regulirati društvene odnose.

Običaji i moralna kao pravni regulator, prvenstveno se tumače i primjenjuju uz pomoć osjećaja pravednosti i javnog mnijenja koje se može formirati uspješnom, ali pojmovno praznom retorikom. Moral koji nije pravno preuzet kroz pravnu normu i na taj način jasno određen podesan je samo  propisivanje dužnosti bez pravne obvezatnosti.

Zato je u jednom određenom trenutku moralnog opredjeljenja i odnosa moći unutar atenske zajednice, Sokrat bio zločinac, da bi kasnije atenjani su priznali svoju pogrešku, ali kako nisu mogli osuditi sebe, osudili su one na čija tužba pokrenula sudski proces.

   
 Sokrat  

SLUČAJ LENNY

Iako je živio u razdoblju vladavine prava, razvijenog pravnog diskursa i slobode mišljenja, Lenny Bruce je isto postao žrtva pravosuđa koje ga je nesmiljeno progonilo i osuđivalo zbog njegovog vrijednosnog sustava koji je javno iskazivao  putem  kreativnog rada.

On je kao i Sokrat bio vrsta narodnog tribuna koji je satiričar i komičar nastupao po  zabavljačkim klubovima gdje je uspješno razobličavao seksualnu hipokriziju tadašnje Amerike.

U satiričnom kontekstu javno je progovorio o raznim oblicima seksualne prakse.

Tako je na jednom nastupu upotrijebio riječi „cuclati k...c" za što je bio uhapšen, optužen za opscenost i osuđen na jednu godinu zatvora.

On je kroz svoj rad postavio pitanje: Zašto se ne smije javno govoriti o onome što se privatno, skriveno radi?

Za američku vlast je to u to vrijeme bilo moralno neprihvatljivo i kazneno kažnjivo.

Pravosudni institucionalni i vaninstitucionalni pritisak (prijetilo se vlasnicima klubova da će izgubiti dozvolu za rad ako će Lennyju omogućiti nastupe), uvjetovao je promjenu načina njegovog ponašanja, gubitak posla, financijsko upropaštavanje, pronalaženje utjehe u drogi i predoziranje koje završava smrću.

Kao i Sokrat, nakon smrti, biva pomilovan.

   
 Lenny Bruce  

SLUČAJ ZOO

U čl. 322. st. 1 hrvatskog Zakona o obveznim odnosima (ZOO) određeno je:

„Ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva ništetan je, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo."

Naveden odredba omogućuje suđenje na temelju neodređene sintagme  morala društva. Ova mogućnost uvjetuje slijedeća pitanja:

Kako će sudac odlučuje prosuđivati da li je u određenom slučaju povrijeđen moral društva?

Da li je sudac stručnjak da odredi što je moralno, a što nemoralno?

Da li postoji moral društva ili postoje pojedinačna moralna shvaćanja pojedinaca koja se nadmeću i sukobljavaju?

Probleme koje otvaraju navedena pitanja posebno ćemo analizirati drugi puta, a za sada možemo reći da u sistemu vladavine prava, moral koji nije obuhvaćen kroz određene pravne norme (zabrana ubojstva, naknada štete itd.),  ne bi smio biti nečije  predmet pravne prosudbe tijela pravosudne moći, jer se time negira druge moralne vrijednosti: sloboda mišljenja i jednakost svih pred zakonom.