Portal za promicanje kritičke i humane pravne prakse
12.02.2009
Prema dosadašnjim dokazima, ubojica I. Hodak nije plaćenik mafije, nego je to beskućnik Žila.
Motiv ubojstva ne nalazi se u nedokučivoj kombinatorici nekog zločinačkog master minda, nego se radi o banalnoj osveti povrijeđenog propalog čovjeka kojem je tata Hodak uzrok njegove egzistencijalne propasti.
„Na sreću, takva ubojstva iz osvete, do kojih prođe više godina, ipak su rijetka. Vjerojatno se ne radi o psihičkom bolesniku, nego o osobi s tzv. moralnim ludilom, koje su prvi definirali Amerikanci - kaže ravnatelj Psihijatrijske klinike Vrapče, prof. dr. Vlado Jukić." (Jutarnji list, 7.02.2009.)
Je li moguće da čovjek bude moralno lud ?
Moral čini određen vrijednosni sustav.
U društvu postoje različiti morali.
Vladajuće vrijednosti inkorporirane su kroz pravne norme i običaje.
Ako se netko ne ponaša u skladu s vladajućim moralom, da li je on lud?
Što je uopće ludost?
Najopćenitija definicija je da je to umna poremećenost.
Međutim, treba biti oprezan kada se određuje tko je i kada umno poremećen.
Oni koji imaju drugačije vrijednosti nisu samo zbog toga umno poremećeni.
Ako netko ubije iz osvete, on nije umno poremećen.
Cijelo kazneno pravo je vrijednosno - logički sistem osvete društva prema onom koji krše vladajuće norme.
Opasna je psihijatrija koja one koji imaju drugačije vrijednosti proglašava ludim.
Takvu psihijatriju je opisao K. Kesey, a ekranizirao M. Forman u „Letu iznad kukavičjeg gnijezda".
Žilom, koji je ubio bogatu ljepoticu iz visokog društva, upravljao je moral resantimana, a ne moralno ludilo.
Resantiman koji čine kivnost, mržnja i osvetoljubljivost kao oblik otpora, vladajući je vrijednosni kod nemoćnih, izgubljenih i poniženih članova društva.
„Čovjek resantimana nije ni iskren ni naivan, niti spram sama sebe pošten i izravan. Njegova duša škilji, njegov duh voli skrovite kutke, tajne putove i stražnja vrata, sve prikriveno godi mu kao njegov svijet, njegova sigurnost, njegova okrepa. Razumije se u šutnju, nezaboravljanje, čekanje, privremeno umanjenje, poniženje sama sebe."
„Štoviše, upitajmo se tko je zapravo zao u smislu morala resantimana. Sa svom strogošću, odgovor glasi: upravo onaj dobri drugog morala, upravo otmjeni čovjek, moćni, vladajući, samo prebojen, protumačen, naopako viđen otrovnim okom resantimana."
(F. Nietzsche: Uz genealogiju morala , AGM, Zagreb, 2004 - str. 36 i 38)
Mlada pravnica je u svijesti Žile bila sve što on nije - lijepa, bogata, mlada, obrazovana, moćna, sretna.
Kada je iz bolne odbačenosti i pasivnosti krenuo u akciju, na trenutak je postao moćan i iskupljen jer je uništio simbol predmeta svoje mržnje.
Žila nije lud jer bi onda to bila velika većina potlačenih koja unatoč resantimanu ne ubijaju svoje gospodare.
On je samo zao, ako se dokaže da je ubojica.
 |
|
| F. Nietzsche |
