Pravni praktikum

"OO7"

27.10.2008

 

Na koji se način se James Bond, tajni agent 007, bori protiv organiziranog kriminala?

On  je šarmantni ubojica koji ubija ubojice.

Bond ne djeluje u ime prava.

 On radi izvan zakona, a u ime pravde.

Sfera u kojoj se  kreće je područje morala u kojem on određuje što je dobro, a što zlo, a sve u cilju eliminacije krupnih kriminalaca i njihovih poslušnika.

On je tužitelj, sudac i krvnik što je negacija ideje vladavine prava.

Razlika između njega i njegovih protivnika je samo u vrijednosnim sustavima  koji njima upravljaju.

Ideja da  se protiv krupnog organiziranog kriminala može djelovati samo putem nezakonitih metoda, razvila se kao posljedica  je  očigledne nemoći države. Zato su uz Bonda u anglosaksonskoj kulturi stvoreni drugi mitološki junaci koji zločinima djeluju protiv zločina : Batman, Spiderman i dr. Nije slučajno da su ti likovi izmišljeni u kulturi koja je otkrila i najviše razvila vladavinu prava.

Zašto se vladavina prava neuspješno bori protiv organiziranog kriminala?

Zbog toga što svaku povredu prava  treba dokazati na zakonit način. Protuzakoniti dokazi ne mogu se upotrijebiti na sudu.

Poslije učinjenog zločina od strane organiziranog kriminala dokaza u pravilu nema ili su onim rijetki, tako da često nije moguće doći ni do počinitelja, kamoli do  organizatora zločina. A zakon šutnje i smrtonosne sankcije koje prate njegovu povredu su  osigurač koji štiti predatore na vrhu zločinačke piramide.

Zato Bond dokaze prikuplja na protuzakonit način  - prisilom i eliminacijom zločinaca.

Iako su  izmišljene, avanture Bonda i sličnih junaka pravde, stvarno ukazuju  na paradoks vladavine prava.

S jedne strane to je sistem koji je omogućio  najveći mogući sistem zaštite ljudskih prava u dosadašnjoj ljudskoj historiji, dok je  s duge stane  stvorio mogućnost razvoja najgoreg kriminala.

Da je organizirani kriminal predstavlja izazov razvoju modernog društva potvrđuje i Ekonomsko i socijalno vijeće Ujedinjenih naroda u svojem izvještaju iz 1994 god.:

„Nema sumnje da je nastajanje organiziranog transnacionalnog kriminala, što je nova dimenzija „tradicionalnijih" oblika organiziranog kriminala, zastrašujuća pojava koja nas od svih spomenutih teškoća najviše uznemiruje. Organizirani transnacionalni kriminal koji je kadar širiti svoje zločinačke aktivnosti ciljajući na sigurnost i ekonomske sustave, osobito zemalja u razvoju i onih koji prolaze kroz razdoblje tranzicije, jedna je od najvećih prijetnji s kojima će se vlade morati uhvatiti u koštac žele li osigurati stabilnost i sigurnost svojim stanovnicima i očuvati sav život društva te mogućnost za daljnji razvoj ekonomije." (M. Castells: „Kraj tisućljeća", str. 169 - Goleden  marketing, 2003. god.).

Je li moguće,  osim Bodovskih metoda, legalnim sredstvima uništavati ove moderne  barbare i njihove ekonomije?

Dosadašnje iskustvo ne daje puno razlog za optimizam.

Povremene uspješne akcije su plod dugogodišnjih mukotrpnih  i  skupih akcija koje međutim one rješavaju problem.  Slaba je korist od rijetkih  uhićenja krupnih kriminalaca koji cijeli život prisiljavaju, ubijaju ,  pljačkaju i besramno se bogate.

E. Ness je uhitio A. Caponea, ali nije uništio Cosa nostru.

Lagodan život organiziranog kriminala oduzima legitimitet vladavini prava prokazujući ju kao neuspješnu.

Ako se na barbarstvo može jedino odgovoriti jedino barbarstvom, onda će nestati civilizacija i njene vrijednosti koje ju utemeljuju.

Što da se radi ?

Kako organizirati i primijeniti Bondovsku efikasnost na zakonit način?

   
 S. Connery u ulozi J. Bonda