Pravni praktikum

ČUDOTVORAC

21.08.2008

Zašto je mladi odvjetnik, koji je postao slavan jer je  dobio  parnicu vrijednu 50.000,000 USD,  napustio odvjetnički poziv?

Odgovor možemo saznati u romanu J. Grishama „ Čudotvorac" ( „ The Rain maker ") po kojem je F. F. Coppola snimio (1997.god.) poznati film.

„Čudotvorac" bi trebao biti obavezna literatura za svakog tko namjerava studirati pravo, ali i za one (ne) sretnike koji rade kao pravnici.

U ovoj knjizi, između ostaloga, možemo saznati:

• - kako se studira na američkom pravnom fakultetu,
• - kako se priprema i polaže pravosudni ispit,
• - koliko je radnog iskustva je potrebno da se u SAD-u postane odvjetnik,
• - koliko košta u SAD-u licenca za obavljanje odvjetničkog poziva,
• - što je bitno za uspjeh u odvjetničkom poslu,
• - kako se treba pripremati za parnice,
• - što je materijalna istina u pravu?
• - kako dokazivati činjenice?
• - kako pobjeda u sporu može postati pirova pobjeda.

Iz priče o mladom studentu i odvjetniku početniku R. Bayloru, može se više naučiti o pravu nego iz bilo kojeg hrvatskog pravnog udžbenika za koje ne postoji svijet, osim onog  u kojem vladaju pravne norme.

Evo kako Baylor opisuje pravni studij:

„Studij prava nije ništa drugo nego tri godine potraćenog stresa. Provodimo bezbrojne sate tragajući za informacijama koje nam nikada neće trebati. Bombardiraju nas predavanjima koja smjesta zaboravljamo. Pamtimo slučajeve i zakone koji će sura biti poništeni i izmijenjeni.  Da sam posljednje tri godine provodio pedeset sati tjedno kao pripravnik kod dobrog  odvjetnika, tada bih bio  dobar odvjetnik. Umjesto toga, ja sam nervozan student na zadnjoj  godini, preplašen najjednostavnijim pravnim problemima i užasnut nadolazećim pravosudnim ispitom." (I dio, str. 7-   nakladnik „ Algoritam d.o.o. Zagreb" - objavljen kao prilog „Jutarnjem listu"  )

Je li na studiranje na hrvatskim pravnim fakultetima bitno  drugačije od gore opisanog?

Osim kritike pravnog studiranja, Grisham opisuje brutalni svijet odvjetničke pravne prakse u kojem pohlepa i moć imaju presudnu ulogu. Vjerodostojno ukazuje kako se odvjetnici, ako žele „uspješno raditi i zarađivati", moraju kretati s obje strane granice koja odvaja zakonitost od kriminala, moral od nemorala. 

Da li se hrvatska odvjetnička praksa u bitnom razlikuje od američke?

Je li ona imuna od pritiska pohlepe, korupcije i veza u kojima se uspješno snalaze umišljene odvjetničke veličine ?

Kako da se orijentira  pravnik u takvom svijetu?

Lako je prepoznati granicu koje dobro dijeli od zla.

Teško je odabrati dobro i taj izbor beskompromisno svakodnevno ostvarivati bez fatalnih posljedica na svoju egzistenciju.

Zato je R. Baylor odlučio napustiti ne samo odvjetnički svijet, nego i svijet prava.

„ Nikada, ni u kojim okolnostima, neću se baviti pravom. Pustit ću da mi istekne dozvola za rad. Neću se upisati u birački popis pa me neće moći natjerati da sjedim u poroti. Neću nikada dobrovoljno stupiti u sudnicu." (V dio, str. 30 -   nakladnik „ Algoritam d.o.o. Zagreb" - objavljen kao prilog „Jutarnjem listu" )

Pravni fakultet u Zagrebu