Portal za promicanje kritičke i humane pravne prakse
16.11.2007
"Jutarnji list" je nedavno objavio prozivanje Sabora, Ustavnog i Vrhovnog suda od strane J. Crnića - bivšeg predsjednika Ustavnog suda.
Njihov „grijeh" je u tome što su, svaki na svoj način, neustavno dozvolili da se sa tužbama za suđenje u razumnom roku više ne bavi Ustavni sud RH nego redovni sudovi.
Problem odlučivanja o tužbama zbog prava suđenja u razumnom roku ne može se svesti samo na problem nadležnosti (čitaj: moći) i borbe koje će pravosudno tijelo odlučivati.
Crnić bi bio vjerodostojniji da se njegova kritika usmjerila prema načinu rada sudova koji proizvodi potrebu za odlučivanjem o navedenim tužbama. Manje je bitno, tko će odlučivati da li sudovi razumno brzo sude, mnogo je važnije da oni brzo rade, a ne da budu jedan od faktora koji krši ljudska prava samim time što se za ostvarenje prava putem suda mora čekati godinama (čak i 33 godine).
Nerazumno sporo suđenje je postojalo i kada je J. Crnić bio predsjednik Ustavnog suda. Ne sjećamo se da li je tada Ustavni sud pokrenuo kakvu aktivnost u cilju promjene takvog stanja. Da li su se analizirali procesni zakoni koji jednim dijelom uvjetuju sporo suđenje i određene njihove odredbe proglasile neustavnim jer ne omogućuju suđenje u razumnom roku, pa se time izravno krše ljudska prava građana?
Građane ne zanimaju prepirke unutar pravne elite o tome tko će o čemu odlučivati. One stvaraju samo nove čvorove unutar gordijskog čvora koji se zove „kriza pravosuđa". Sama činjenica da taj gordijski čvor postoji godinama je dokaz da vladajuća pravna elita nije sposobna da ga otpetlja. To nije čudno jer ga je ona i spetljala i nema interes da se stanje promjeni.
